SPECIJALNA EMISIJA - TRIDESET GODINA OD “OLUJE”, ZLOČIN BEZ KAZNE! Dragan Vasiljković: Srbi su se poslednji latili oružja, a naspram je bilo 36.000 ustaša
Specijalna emisija "Trideset godina od 'Oluje' - Zločin bez kazne", povodom obeležavanja godišnjice tragičnih događaja u Hrvatskoj, bavi se pogromom koji je i posle tri decenije velika rana na mnogim srcima.
Voditeljka Jelena Pejović komentarisala je ovaj događaj i njegove posledice zajedno sa svojim gostima u studiju Kurir televizije.
Ove godine navršava se tri decenije od tragičnih događaja u Hrvatskoj, kada je stradao srpski narod. Svi mi se sećamo ubijenih i prognanih u "Oluji", zločinačkoj operaciji hrvatske vojske i policije tokom koje je oko 2.000 Srba stradalo ili nestalo, a više od 220.000 proterano sa svojih ognjišta iz Hrvatske. Pre 30 godina za samo 48 sati područje nekadašnje Republike Srpske Krajine bilo je etnički čisto. Porodice žrtava još uvek traže pravdu.
Prvi gosti specijalne emisije bili su dr Dušan Bastašić, predsednik udruženja "Jadovno 1941.“,Milan Jolović, pukovnik u penziji i prof. dr Predrag Marković, istoričar.
Prethodno se u program iz Knina uključio novinar Nikola Topalović.
- Ovde se tradicionalno održava proslava Oluje, gde je postavljena bina za smotru folklora, a u utorak je zakazan koncert Miroslava Škora. Proslava će početi na stadionu lokalnog kluba Dinara, odakle će se svi preseliti na tvrđavu gde je planirano tradicionalno podizanje hrvatske zastave. Ljudi sve intenzivnije pristižu u Knin, a mi smo razgovarali sa meštanima ovog grada. Neki od njih su pozvali Srbe da se vrate u Knin. Za razliku od njih, mi ovaj događaj pamtimo kao egzodus našeg narpda sa ovih prostora - izvesio je Topalović.
Dušan Bastašić je sa setom otkrio svoja sećanja na ovaj tragični događaj.
- U toj koloni prognanih ljudi bili su i ljudi koji su preživeli Drugi svetski rat. Kao Ljuban Jednak iz Glinske Crkve. To je žalosno šta se sve dešavalo te 1995. Ja sam bio poručnik prvo jugoslovenske vojske, a zatim Republike Srpske. Svake godine se roji mnogo misli i sećanja, ali to je uvek nacionalna, porodična i lična tragedija. To je rana koja još ne zarasta i prenosi se s generacije na generaciju. Kao što smo pod Jasenovac podveli sve zločine u NDH, tako smo i pod Oluju podveli i akciju Otkos, Maslenicu, Medački džep i na kraju krajeva Bljesak, o kojima se ništa ne bi znalo da nema ljudi iz udruženja Srba Zapadne Slavonije i predsenika Krste Žarkovića, kao i udruženja Suza - rekao je Bastašić.
Jelena Pejović u razgovor je uključila i pukovnika Jolovića, koji je analizirao ovu akciju.
- Pre same analize osvrnuo bih se na dva događaja koja su prethodila Oluji, a to su Srebrenica i operacija Leto 95. Ako pročitate memoare Bila Klintona "Moj život" iz 2005. gde se kaže da je tražio 5.000 žrtava kako bi sproveo bombardovanje. Srebrenica je pada 11. jula, Žepa 25. jula, a tad kreće operacija Leto 95. gde su na osnovu Splitskog sporazuma Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana regularne snage Vojske Hrvatske ulazile na prostor BiH, napadaju Glamoč i Grahovo i zauzimaju ih. Prekidaju vezu Banjaluke i Knina, a Glamoč je operativna osnova za napad na Knin gde Peti korpus nije očekivao napad preko Dinare i tako su bili okruženi - rekao je Jolović.
Svoje viđenje događaja iz 1995. dao je i treći sagovornik voditeljke Jelene Pejović.
- Pukovnik Jolović je podsetio da su izrodi srpskog naroda dali povod Amerikancima i muslimanima da krenu u osvetu. Ti ljudi su napravili izdaju prema Srbima. Usledilo je bombardovanje, pa Oluja, pa Kosovo... To je tako strašna izdaja. Amerika je uključena u Oluju isto kao i sad u Gazi. Obučila je hrvatsku vojsku, dala podršku i u to nema nikakve sumnje - objasnio je Predrag Marković.
Iz Sremskih Karlovaca gde je zakazana centralna manifestacija obeležavanja zločinačke akcije uključila se novinarka Kurira Sara Butačević koja je razgovarala sa predsednikom SNS Milošem Vučevićem.
- Vidite i sami koliki je odziv ljudi. Ne smemo da zaboravimo da je Oluja zločinačka akcija pripremljena radi potpunog etničkog čišćenja Republike Srpske Krajine, pre toga smo imali zločinačku akciju Bljesak kada je Zapadna Slavonija očišćena od Srba. Time je Tuđman zaokružio monstruozni plan etničkog čišćenja o kome je ranije pisao Ante Starčević. Moramo da kažemo šta je istina i da naučimo nove generacije šta se desilo pre 30 godina, a ne pre tri veka i da to može lako da se ponovi u drugim krajevima gde naš narod živi. Ovo nije poziv za sukobe nego da se pomolimo za naše žrtve i one koje nikad nisu pronađeni - rekao je Vučević.
U studio Kurir televizije došla su i nova dva gosta, Mile Bosnić, predsednik Pokreta Srba Krajišnika i svedok događaja, i Ratko Ličina, nekadašnji poslanik Sabora i Skupštimne RSK.
- Ja sam kao i većina ljudi bio u Beogradu sa Milanom Babićem, kad je Krajina prihvatila plan Z4 i verovali smo da našem narodu ne preti nikakva opasnost. Međutim, kad smo čuli za vest da je započet napad, krenuli smo odmah nazad. Znali smo da grupišu snage, ali smo verovali da će međunarodna zajednica uvažiti našu volju da se prihvati plan. Dan ranije nas je rukovodstvo Srbije uveravalo da će se vojno reagovati ako budemo napadnuti. Konkretno, general Momčilo Perišić, koji je danas živ i može da potvrdi moje reči. MIslim da su i njihove procene bile da to neće biti takva akcija, već neka lokalnog tipa. Zaboravlja se da je i u istočnom delu RSK u saradnji sa Srbijom i RS krenu preko Osijeka i Vinkovaca - rekao je Bosnić.
Ličina se takođe prisetio događaja od pre 30 godina.
- Teško je govoriti samo o 95, već i periodu od 90. Nije bilo normalno da RSK ne sarađuje s matičnom zemljom, a kad je rat počeo 91. bila je prilika da se sukobi u Hrvatskoj brzo završe i ne bi bilo ni rata u Bosni ni na Kosovu. Mi smo u zapadnom delu Krajine izašli na etničke granice, naše jedinice su bile dobar primer kako se vode operacije. Glina je oslobođena uz jendi žrtvu, a Kostajnica bez žrtava. A ono što je radila JNA bile su sulude operacije, jedna se zove Vukovar, a druga Dubrovnik, na kojima je Hrvatska suštinski dobila međunarodno priznanje - rekao je Ličina.
Nakon direktnog uključenja u Sremske Karlovce gde su se okupljenim građanima, između ostalih, obratili patrijarh Porfirije, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, u studio Kurir televizije ponovo je ušao Dušan Bastašić, kome su se pridružili novi gosti - Dragan Vasiljković, vojni komandant i Branislav Puhalo, pukovnik u penziji.
Voditeljka Jelena Pejović na početku razgovora upitala je Vasiljkovića kakva su mu sećanja na dolazak u Knin kada je mahom civilno stanovništvo ustrojio kao dobro organizovanu vojsku.
- Mislim da ste naseli ustaškoj i haškoj propagandi. Nisam otišao tamo sa zadatkom već svojevoljno i da mi pripišu da su me tamo slali DB, Milošević. Ne, tamo sam otišao svojom voljom. Trebalo bi češće da imate ovakve emisije da se ljudi upoznaju sa našom istorijom. Frenki mi je porodični prijatelj, a ne da nisam radio za DB već slobodno mogu da kažem da su oni radili za mene. Bio sam na putu za Afriku da osnujem avio-kompaniju, u Srbiji me je zatekla vest da ljudima u Krajini treba pomoć zbog čega sam i otišao. Moj najveći uspeh u Krajini su male žrtve. Tokom čitavog rata sam imao jednog poginulog i četvoro ranjenih, a bili smo prilično aktivni. Kad sam stigao, zatekao sam balvane, totalni nerad i 36.000 ustaša naoružanih do zuba koji su se zvali Zbor narodne garde (Zenge). Srbi su se poslednji latili oružja, ali ta demonska, gebelsovska inverzija tih lažova bez časti, ponosa i morala, ubeđivali su nas da je na zapadu sloboda, a na istoku diktatura - izjavio je Vasiljković.
U razgovor se uključio i penzionisani oficir Puhalo koji se, takođe, osvrnuo na početak sukoba u Hrvatskoj.
- Ratko Mlaidć je dobio prekomandu iz Prištinskog korpusa na ratište u Kninu. U početku je bio operativac, pa onda načelnik ptaba, pa komandant korpusa. Pričao mi je Ratko da je u tom selu Kijevu zatekao četiri babe čija je imena znao. Tamo su ustaše napravile veliki pokolj i to da što više pate. Zatekao je posle krajišnike, ali je JNA uspela da sačuva Krajinu brzom intervencijom. Krajišnici nisu ratovali dobre tri-četiri godine, osim sporadičnih upada, ali nije bilo borbe, dok je u Bosni bio težak i krvav rat. Mladić je hvalio te ljude iz Krajine da su dobri ljudi. A onda je došla Oluja što je bilo dogovoreno na Brionima s Tuđmanom. Ta Oluja ima dosta elemenata genocida, to je etničko čišćenje ogromne skupine naroda, oko 250.000 ljudi samo iz Dalmacije, pobijen je 2-3.000 ljudi, a ne treba zaboraviti ni Bljesak u Slavoniji - podsetio je Puhalo.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs